Dan sjećanja na žrtve Holokausta
Generalna skupština UN je 2005. godine ustanovila Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Za datum je izabran 27. januar, dan kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila 7500 preživjelih zatvorenika iz nacističkog logora Aušvic.
U Gimnaziji je ovaj dan obilježen predavanjima „Holokaust – da se ne zaboravi“ profesorice Ljiljane Bajčetić. Tema je razrađena kroz prezentaciju o uzrocima i posljedicama Holokausta i značaju sjećanja na patnju i smrt nevinih žrtava. Prikazane su originalne fotografije, tekstovi i dokumentarni video snimci koji slikovito govore o svim užasima rata i zločinima u koncentracionim logorima u Evropi. Učenici su komentarisali prikazane sadržaje, postavljali pitanja i iznijeli sopstvene stavove o Holokaustu. Primjetno je bilo njihovo interesovanje, veoma dobro znanje o Drugom svjetskom ratu, ali i izrazito emotivan odnos prema različitim aspektima ove teme.
Riječ „holokaust“ grčkog je porijekla i označava žrtvu bogovima koja se potpuno spaljivala. Njome označavamo sistematsko uništavanje različitih etničkih, vjerskih i političkih grupa od strane nacističke Njemačke i njenih saradnika u toku Drugog svjetskog rata. U konkretnom smislu, Holokaust se veže za uništavanje šest miliona Jevreja od ukupno devet miliona koliko ih je živjelo u kontinentalnoj Evropi. Šira definicija obuhvata i masovne nejevrejske žrtve, u najvećem broju Rome i Slovene.
Rezolucija UN apeluje na sve članice da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji, sa ciljem da se pokaže odlučnost u sprečavanju sličnih pojava u budućnosti. U tom smislu, veoma je važno sprovoditi edukaciju mladih kako bi se prevenirale opasnosti od rasne, nacionalne i vjerske netolerancije zasnovane na predrasudama.
U vremenu punom izazova i sve brojnijim i glasnijim pokušajima revizije istorijskih činjenica, važno je upoznati mlade ljude sa uzrocima i posljedicama mržnje. Važno ih je naučiti da prepoznaju pokušaje nacionalističkih snaga da preoblikuju svijest ljudi kako bi srušili tekovine modernog, demokratskog svijeta. Samo ako je antifašizam ugrađen u obrazovni sistem, on će postati kultura, a kada je kultura, biće i način razmišljanja i života.
Mr Ljiljana Bajčetić
